Priče s VAB
Krški reljef rasprostranjen na jugu Europe i u Hrvatskoj doista je čudo prirode. Dok onim površinskim reljefnim oblicima imaju priliku svjedočiti brojniji zaljubljenici u prirodu, oni podzemni poput špilja i jama ipak ostaju skriveni za mnoge. No kad se u priču uplete i obala mora, onda i oni postaju običnim ljudima dostupniji.
Nije nikakva tajna da hrvatska obala ima nemali broj takvih skrivenih ljepota – jedna od njih je i geomorfološki fenomen: Jama ili Odisejeva špilja na Mljetu.
Radi se o krškoj šupljini čiji se svod urušio pa iz zraka izgleda kao jama. U njezinom je dnu more jer je prirodnim tunelom povezana s pučinom. Zbog toga je špilja vidljiva i s mora i s kopna. No pristup s mora ograničen je, zbog niskog svoda, na mirno vrijeme odnosno more.
Lokalni stanovnici i turisti ljeti iskušavaju svoje adrenalinske granice skačući sa obližnjih krških litica. More je u ovom dijelu i ljeti hladnije. No poznata zeleno plava ljepota čistoga mora u kombinaciji sa žućkastosivim stijenama, slanovodne flore i faune karakteristične za južni Jadran i mitološka pozadina dovoljan je razlog da je posjetite ukoliko se ikada nađete u blizini.
Homerova Odiseja kaže da je špilja bila mjesto spasa, ali i sedmogodišnjeg zatočeništva Odiseja.
Devet sam plivao dana, i desete noći me bozi
Prignaše nà ostrvo Ogìgiju, gdjeno Kalìpsa
Živi boginja strašna ljepòkosā sa glasom ljudskim,
Koja me njegovaše i hranjaše.
Odisej je nakon sedam godina napustio Mljet, a napustila ga je i sredozemna medvjedica koja je nekada obitavala u ovim vodama. Jeste li znali da je prvi znanstveni opis ove vrste napravljen na primjerku ulovljenom 1777. godine u blizini otoka Cresa? Ili da je u 17. i 18. stoljeću prisutnost ove vrste zabilježena je duž cijele istočne obale Jadrana? Prema kriteriju Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) i Crvene knjige sisavaca Hrvatske sredozemna medvjedica je, na žalost, danas navedena kao regionalno izumrla u Jadranskom moru.
#krenisadiodmah